Sve vesti iz Srbije na jednom mestu!

Topalović, Tufegdžić, Šišmanović, sve na „ić“ a u osnovi je tursko! Univerzitetska profesorka otkriva poreklo i značenje više od 20 prezimena u Srbiji!

[Aggregator] Downloaded image for imported item #38012

Vest je redakcijski adaptirala i sadržajno prilagodila redakcija E-Srbija.info

Najveći broj prezimena u Srbiji završava se na – ić. Zna se već da je, recimo, Jovanović – „Jovanov mali“. Međutim, tolika učestalost „ićevaca“ kod nas nikako ne znači da su sva ta prezimena izvorno srpska. Ona, naime, proizilaze iz jedne naše viševekovneistorijsko-kulturološke priče, a to je bitisanje pod vlašću Turaka.

Mirjana Teodosijević, univerzitetski profesor turskog jezika i književnosti, i autorka nekoliko turskih rečnika, za „Sandžak.rs“, svojevremeno je navela neka vrlo popularna prezimena u Srbiji za koja nismo znali da u osnovi imaju tursko poreklo i značenje, iako su pojedina prilagođena našoj tradiciji dodavanjem sufiksa -ić.

Ljudi šetaju Knez Mihailovom

Većina ljudi u srbiji je fizički neaktivno Foto: Shutterstock

– Sigurno i vi poznajete nekoga čije je prezime izvedeno od turcizma“, pitala je jednom prilikom čitaoce profesorka Teodosijević, kada je i nabrojala određena i objasnila šta znače u prevodu: Abrašević (čovek pegavog lica), Amidžić (stric), Barjaktarević ili Bajraktarević (zastavnik), Borozan (trubač), Bulut (oblak), Vermezović (koji ne daje), Delibašić (najbolјi junak, zapovednik odreda delija), Delić (junak; stražar kod vezira i paša), Dizdarević (upravnik tvrđave), Dunđerski (stolar i zidar), Jaramaz (nepristojan, nestašan; koji ne vredi), Karakašević (crnih obrva), Karadžić (crnomanjast), Lagumdžija (miner), Malbašić (starešina mahale ili sela), Mutavdžić (zanatlija koji pravi prostirke i pokrovce od kozje dlake), Subašić (nadzornik imanja ili gradski nazornik, „gradski menadžer“), Peškir (ubrus), Terzić (krojač), Topalović (hroma osoba), Tufegdžić (puškar). Uzunmirković (visoki Mirko), Šebek (pavijan; ružan i drzak čovek), Šišmanović (debeo) – rekla je profesorka za pomenuti medij, a preneo „Blic“. Teodosijević je naglasila da, ukoliko nam se učini da se određena reč danas na turskom kaže drugačije, treba da imamo svest da se jezik menjao tokom vekova, te da su mnoge reči, isto kao i u srpskom, danas arhaizmi koji se ne koriste u modernom govoru.

  – Sa turcizmima se ne treba igrati. Ako znate turcizme ne znači da ćete moći da vodite čak i najjednostavniji razgovor na turskom. Ako idete u Tursku treba da imate u vidu da su mnogi naši turcizmi u turskom arhaizmi i da se više ne koriste u savremenom jeziku – objasnila je tada profesorka.

Podeli ovu vest prijatelju
Picture of Redakcija E-Srbija.info

Redakcija E-Srbija.info

Redakcija e-Srbija.info je informativni tim posvećen tačnom i objektivnom izveštavanju o događajima u Srbiji i regionu. Naš cilj je da čitaocima pružimo proverene i relevantne informacije svakog dana.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *