Prema poslednjim istraživanjima građani su usled sve većeg oslonca na veštačku inteligenciju počeli da imaju poteškoće u socijalizaciji i formiranju kritičke misli.
Sve više ljudi se oslanja na veštačku inteligenciju u svakodnevnom životu: za posao, zabavu, ljubav ili politiku. Prema istraživanjima, prosečan IQ opao je za dva poena za manje od pola decenije, a smatra se da veštačka inteligencija ubrzava taj proces.
Vladan Nenadić Foto: Kurir Televizija
– Sve više i više snižavamo svoj IQ, jer smo neke nebitne stvari: poput pisanja mejlova ili dopisa prepustili veštačkoj inteligenciji. Mrzi nas da čitamo, tražimo sažete verzije sadržaja, smanjuje nam se elokvencija i broj reči koje znamo. Kada se sve to sabere, pravimo sami sebi medveđu uslugu – kaže Vladan Nenadić – IT stručnjak i dodaje:
– Nije problem u tome što nam je neko napisao lep tekst, već u tome što mi stalno gledamo da sve pojednostavimo i uprošćavamo. Time sami sebi činimo medveđu uslugu. Mozak ne razmišlja. Kada mozak ne razmišlja – on propada, i onda dolazimo do onog „Nemca“ koji će nas uhvatiti ranije nego što bi trebalo.
Istraživanje koje su 2025. godine sproveli Majkrosoft i Univerzitet Karnegi Melon pokazalo je da radnici koji u velikoj meri veruju asistentima sa veštačkom inteligencijom znatno manje kritički razmišljaju i često završavaju zadatke uz malo ili bez ikakve nezavisne kontrole.
Prednosti veštačke inteligencije
Zorica Mršević Foto: Kurir Televizija
Istraživači upozoravaju da, iako veštačka inteligencija može da poboljša efikasnost, ona takođe može da naruši „kognitivnu muskulaturu“, sposobnost kritičkog rasuđivanja što izaziva zabrinutost zbog dugoročnih uticaja na veštine rešavanja problema i raspon pažnje.
– Nisam sigurna da mi nešto gubimo. Rekla bih pre da dobijamo. Veštačka inteligencija ima i obrazovnu ulogu, jer odjednom brzo saznajemo stvari koje bismo ranije morali da tražimo po internetu, išli bismo u biblioteke, ispitivali ljude… verovatno bismo odustali na pola tog procesa. Dakle, dobili smo jedan kondezovan fond znanja koji ne može biti loš – kaže istraživačica Zorica Mršević i dodaje:
– Mislim da će se uspostaviti neke nove veze. Ljudi neće gubiti posao. Neka zanimanja će nestati, ali će se otvoriti nova. Isto tako i po pitanju komunikacije među ljudima, odjednom ćemo komunicirati sa ljudima koji koriste alate veštačke inteligencije. To će nam pomoći da bolje komuniciramo i imamo kvalitetnije odnose.
Anketa građana
Pitali smo građane, koliko često koriste veštačku inteligenciju i u koje namere:
– Koristim redovno ChatGPT, gotovo svakodnevno, da pretražujem informacije koje me zanimaju. Mnogo mi je brže od Gugla. Najviše za školu. Za svako pitanje na koje nemam odgovor;
Sagvoronica za Kurir Foto: Kurir Televizija
– Koristim ga konstantno. Na primer, za posao. Sve mejlove mi piše ChatGPT. Drugačije ne bih postigla. Koristim ga već neko vreme – umesto psihoterapije. Koristim ga i za učenje jezika – rekli su sagovornici za Kurir.
Dokazano: Korišćenjem veštačke inteligencije opada naš IQ! Narušena sposobnost sposobnost kritičkog rasuđivanja kod ljudi Izvor: Kurir televizija
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
„ČOVEČANSTVO NA IVICI! VEŠTAČKA INTELIGENCIJA PREUZIMA KONTROLU!“ Stručnjaci upozoravaju: Ljudski um postaje suvišan! Izvor: Kurir televizija

