Sve češće se na društvenim mrežama pojavljuju fotografije piletine i svinjskog mesa koje deluje vodnjikavo, bledo i „gumeno“, pa građani postavljaju pitanje da li je ovakvo meso prepuno antibiotika, hormona ili aditiva? Prema rečima stručnjaka, konzumacija mesa koji su puni antibiotika može dovesti do rezistencije na antibiotike.
Rezistencija na antibiotike, prema rečima stručnjaka, može dovesti do stvaranja „superbakterije“ i pandemije od koje strepi čovečanstvo.
Na ovu temu za Kurir televiziju govorili su profesor doktor Momčilo Matić, lekar, pisac i istraživač, doktor Saša Milićević, pedijatar, kao i načelnica Odeljenja veterinarske inspekcije u Upravi za veterinu Ljiljana Ivanjac.
Saša Milićević Foto: Kurir Televizija
Milićević: Između 50 i 70% proizvedenih antibiotika iskoristi veterina
Milićević kaže da ne možemo uvek da budemo sigurni kakvog je kvaliteta meso koje jedemo, jer iako možemo primetiti razliku u teksturi, boji ili mirisu, ne možemo sigurno znati da li je ono tretirano antibioticima:
– Kažu da od 50 do 70 odsto antibiotika ode u veterinarsku medicinu. Naravnod a životinje moraju da se leče, ali pitanje je koliko antibiotika ostane u mesu. Postoji period od kada se kravi da antibiotik, do kada ga ona izbaci iz sebe i nadajmo se da se to prati – kaže Milićević.
Milićević dodaje da se koriste i hormoni, a deca sve ranije ulaze u pubertet, te ovaj pedijatar tvrdi da je moguće da su ove dve pojave povezane:
– Siguran sam da nešto nije baš idealno, jer se hormoni daju životinjama iz ekonomskih razloga – kaže Milićević.
Foto: Kurir Televizija
Matić: Zbog mesa možete razviti antibiotsku rezistenciju
Matić kaže da dobro mesto postoji, ali pretežno u domaćoj proizvodnji a ne u lančanim marketima, pa je i objasnio:
– Piletina je najkritičnija. Kolege koje se bave time su mi rekli da se u piletinu najviše dodaje hormona, ali i antibiotika. Hormoni se daju radi rasta, ali je istina i da ti hormoni deluju na ljudski organizam, a posebno dečji – kaže Matić.
Matić ističe da mnogobrojne manipulacije mesom mogu dovesti i do pojave od koje civilizacija poslednjih godina strepi, odnosno do rezistencije na antibiotike:
Meso puno hormona i antibiotika – Milićević: Do 70% proizvedenih antibiotika ode u veterinu Izvor: Kurir televizija
– Mnoge opasne stvari, poput salmonele, nestaju iz mesa termičkom obradom. Često se dešava da dobijemo dijareu ili neki problem nakon jela u javnim objektima gde to nije dovoljno kontrolisano. Zbog antibiotika koji se dodaju u meso, a to nije iskontrolisano, mogu izazvati kod osoba antiobiotsku rezistenciju, koja se pojavljuje sve više. Imamo veliki broj antibiotika koji više nisu adekvatni – kaže Matić.
Matić dodaje da se na jednoj američkoj studiji utvrdilo i da štetne supstance u vazduhu mogu da utiču na antibiotsku rezistenciju, a on podseća i da se antibiotici treba prepisivati kada su neophodni, a ne uzimati ih olako:
– Antibiotici uništavaju i dobre akterije. Propolis je prirodan antibiotik, kao i ulje divljeg origana, ali ono takođe ubije dobre bakterije. Farmaceut mora da preporuči, a ne da uzimamo na svoju ruku. Problem sa antibioticima je postao vidljiv u poslednje vreme – kaže Matić.
Matić podseća i da je neophodno uz antibiotik uzeti i probiotik, kako bi se naše telo zaštitilo i obnovilo, ali ističe i značaj korišćenja leka po uputstvu, odnosno da li lek treba uzeti pre, tokom, ili posle obroka.
Foto: Kurir Televizija
Ivanjac: U zvaničnim prodavnicima nema mesa sa antibioticima
Ivanjac kaže da se u meso koje se proizvodi u Srbiji ne ubrizgavaju antibiotici, hormoni, niti bil kakvi aditivi, ali se može dogoditi da u stočarskoj proizvodnji životinja mora da bude lečena antibioticima:
– Tada je neophodno pridržavati se karence, što je vremenski period između poslednje primene antibiotika do momenta klanja. Nakon poštovanja ovog perioda, njihovo meso se može koristiti kada smo sigurni da u njemu nema ostataka antibiotika – kaže Ivanjac.
Ivanjac dodaje da u zvaničnim prodavnicama koje jesu pod inspekcijom veterinarskih inspektora, nema razlog aza brigu jer takvo meso nema ostatke antibiotika u sebi.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Šta jedemo, a šta piše na deklaraciji? Meso, jaja, mleko – Stručnjaci o sistemu kontrole najprodavanijih namirnica i najvažnijim parametrima pri kupovini Izvor: Kurir televizija
