U savremenom svietu zavisnost više nije ograničena samo na supstance poput nikotina ili kokaina. Sve veći broj istraživanja pokazuje da i svakodnevne navike, poput upotrebe mobilnog telefona, mogu izazvati slične promjene u mozgu i ponašanju.
Dok se tradicionalne zavisnosti povezuju s hemijskim reakcijama izazvanim drogama, digitalna era donosi nove oblike zavisnosti koji djeluju tiho, ali jednako snažno. Upravo zato, poređenje između nikotina, kokaina i mobilnog telefona otkriva koliko je granica između „navike“ i „zavisnosti“ postala tanka.
Gosti koji su govorili na ovu temu bili su: Aleksandar Ignjatović – inovator, edukator i preduzetnik, prof. dr Petar Kočović – stručnjak za informacione tehnologije, Aleksandar Mojić – influenser i Željko Mašović – psiholog.
Aleksandar Ignjatović Foto: Kurir Televizija
Veštačka inteligencija protiv čoveka
– Veštačka inteligencija pokušava da imitira ljude: da simulira ono što nema, odnosno 5 čula, da simulira emociju i socijalnu inteligenciju. A danas, ljudi imitriraju mašine, razgovaraju bez emocija. Priroda je jako raspoložena za razvoj, ali mi se udaljavamo od prirode. Patrijarh Pavle je govorio da slobodno razvijamo mudrosti i veštine, ali da budemo ljudi. A mi nismo razvili mudrost a to je jedino što nam je potrebno u ovom tehnološkom cirkusu. Ono što mi ne želimo da vidimo, mi to selektujemo i pamtimo. Dresiraju nas mediji. Mozak se na prvom mestu brani a na drugom mestu razmišlja. – kaže Ignjatović i dodaje:
Aleksandar je govorio i o tome kada detetu treba dati pri mobilni uređaj na korišćenje:
– U onom trenutku kada je dete spremno da prepriča šta je gledalo, tada je spremno da ima svoj sopstveni uređaj. Mnogi savetuju da do 12 godine ne treba detetu dati telefon. Ali, dete će videti kod drugara u školi telefon i svaki dan će brojati dane i čekat svoj telefon. Njega više ni jedna medalja, petica ne zanima jer dobija mnogo nagrada koji su mu bitni. Mi se osećamo nagrađeno kada koristimo telefon, igramo igrice, dobijamo trofeje, bedževe i tako dalje. Ni mlađe ni starije generacije nisu digitalno pismene. Ne znaju da rasporede koje su značajne informacije o tome.
Aleksandar Mojić Foto: Kurir Televizija
Influenser Mojić, koji na društvenim mrežama broji gotovo milion pratilaca, svakodnevno se suočava s komentarima i uvredama upućenim na njegov račun:
– Čitao sam komentare na početku. Bavim se sportom i sadržajem za decu. Imam milion ljudi koji me prati. Smatram da treba da postoji neka doza samopouzdanja koje mi treba da gradimo mladi. Sada stranci govore uvrede, te ljude i ne poznajemo, zašto bi nas pogađali ti komentari? Ali, činjenica je da to dosta ljudi pogađa – kaže Mojić i dodaje:
– Previše pravara je na internetu, od trenera, zdrave ishrane, recepta i tako dalje. Znam da razgraničim. Sutra kada budem imao dete neću pitati Četdžibiti kako ću da mu menjam pelene, već majku. Ja se vodim time bez obzira na to šo sam pripadnik mlađe generacije.
Foto: Kurir Televizija
Ljudski poslovi će nestati
Mašović kaže da se ljudima svaka tehnologija servira kao pomoćno sredstvo, dok na kraju bude pogubna:
– Ljudi su svoje emocije usmerili na sadržaj na neke stvari koje ne bi trebalo biti usmereni za njih. Celo društvo nažalost će se pretvoriti u to da će hologram biti dat svakom, a posao za čoveka neće postojati. Tragedija cele priče je što će sva zanimanja biti nebitna. Mi još uvek razmišljamo o tome kao da je daleko od nas. Doćićemo do toga da dobijamo Trumanov šou. Odnosno, svet će se napolju rušiti a mi ćemo sedeti kući i gledati u telefon. Bežaćemo u telefon. Treba znati kako naći informaciju, ali i gomilu smeća sa kojim si zatrpan.
Kočović naglašava da je ljudska vrsta od rođenja do groba u fazi učenja, a ako se ta faza ne primeni, onda ćemo se snositi sa posledicama:
– Svako od nas mora da prihvati nova saznanja i nove ideje. Taman posla da je pre 50 godina i sada medicina bila ista. Ako nam neko stariji da medicinski savet, taj koji ga posluša je u problemu. Informiši se, imaš gde da se informišeš.
Istraživanje o zavisnosti telefona
Prema nedavnoj studiji, istraživači su koristili MRI mašine i otkrili da su oni koji su klasifikovani kao zavisnici od pametnih telefona imali fizički promenjenu strukturu mozga slično onome što lekari vide kod zavisnika od droga, piše portal Pcpress.rs.
Metodologija testiranja:
Test je sproveden na 48 osoba, od kojih je 22 kategorisano da imaju zavisnost od pametnih telefona.
Prema rečima istraživača sa Hajdelberg univerziteta: „S obzirom na njihovu široku upotrebu i sve veću popularnost, ova studija dovodi u pitanje bezopasnost pametnih telefona, barem kod pojedinaca kod kojih je povećan rizik za razvoj zavisnih ponašanja vezanih za pametne telefone.“
Zavisnost od pametnih telefona nije nova i već smo čuli za nju, ali ovi nalazi bude određenu dozu zabrinutosti.
S tim na umu, kompanije poput Apple-a i Google-a uvele su funkcije na svoje telefone i operativne sisteme radi smanjenja vremena koje korisnici troše na njih.
Kokain, nikotin i telefon stvaraju ideničnu zavisnost! Stručnjaci o izazovima novih tehnologija: Ljudi postaju mašine, veštačka inteligencija će vladati svetom! Izvor: Kurir televizija
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Anketa dan primirja Izvor: kurir televizija

